INTERVJUI
RADIO HERCEG NOVI - MART 2017.
VIŠNJA KOSOVIĆ: U UMJETNOSTI ČOVJEK POSTAJE STVARALAC, A NAŠEM VREMENU NEDOSTAJE DIJALOG
Žene su brojnije stanovništvo, više završavaju fakultete, pa ipak ih nema na izvršnim fukncijama na kojima se odlučuje. S druge strane, oblasti u kojima se možda najuspješnije ostvaruju i dokazuju su umjetnost i kultura, oblasti u kojima je važna ideja, komunikacija i razmjena iskustava sa svima. Uprkos tome, zaboravlja se počesto, da upravo umjetnost i kultura mogu da ubrzaju ekonomski razvoj, treba da budu pozitivna karika u promociji grada i države… a u svim krizama, ekonomskim i sistemskim, kultura i umjetnost prve stradaju.
Višnja Kosović književnica, profesorka filozofije, psihologije, logike i etike, Filozofski fakultet završila je u Beogradu, postdiplomske studije u Zagrebu, a u Herceg Novom je duže od tri decenije. Članica je nekoliko evropskih filozofskih i književnih udruženja, kaže da je umjetnost pa i njenu ulogu jako teško definisati.
-Ali, uvijek je dobro i upitno dati joj neku odrednicu, posebno u „Svijetu kulture“ i kada govorimo o kulturi, jer to su nerazdvojni pojmovi. Umjetnost je definitivno stvaralaštvo. Ona je oblik duhovnosti gdje čovjek postaje stvaralac, tvorac umjetničkih svjetova preko kojih se prelamaju vizije i doživljaji svijeta stvaralaca, ali i vrednovanje i traženje smisla stvarnog svijeta. Mislim da određenje umjetnosti nije potpuno bez traženja smisla i osmišljavanja. Zaista, velika umjetnost sabira duh jednog vremena, naravno, uz nauku kao oblik duhovnosti nauke, uz filozofiju, religiju, tehniku; sve te oblike ljudskog stvaralaštva i pregalaštva. Ali, umjetnost ima specifično svojstvo; možda ljudska sloboda, ljudsko pregalaštvo, ljudska potreba da i osmišljava i traži nove svijetove. Jer, veliki umjetnici uvijek u svojim djelima stvaraju nove svjetove, tzv. umjetničke svjetove koji opet na neki način ponesu jednu ephu. Govorim, naravno, o velikoj umjetnosti, o onoj koja opstaje i ide u sferu svevremenosti…
Šta najviše nedostaje savremenom čovjeku, pa u krajnjem i umjetnosti i kulturi?
– Dijalog. Dijalog kao mjesto gdje nastaju vrijednosti, gdje se vrijednosti preispituju i gdje se ostvaruju mogućnosti za nove vrijednosti. Ali, ono što je bitno naglasiti za dijalog je da dijalog mogu voditi odgovorni ljudi, dakle dijalog ne može voditi čovjek sa samim sobom. Za dijalog su uvjek potrebna dva čovjeka. Potrebno je da se ljudi uzajamno poštuju u svojim različitostima. Dijalog je uvjek zasnovan na slobodi, dostojanstvu, i on za sobom povlači, prosto podrazumijeva dostojanstvo.
Šta čitate, pišete, planirate…?
– Uvijek čitam različite stvari, uvijek nešto radim iz filozofije i iz književnosti, a ponekad se i igram nekakvim logičkim igricama. Trenutno radim na jednoj zbirci priča koju priprema, radim već duže na jednom romanu, kojem se periodično vraćam a svake godine svojim radovima propratim par naučnih skupova iz filozofije. Kada je riječ o aforizmima, ja ne pišem dnevno-političke. Moji afoizmi su filozofski aforizmi, to su manje ili više moje filozofske misli koje pokušavam da sažmem do neke simbolike. Radim na njima, mogla bi da napravim jednu knjižicu filozofskog aforizma
Višnja Kosović objavila je knjige poezije: „Dogorijeva svijeća nad Brezjem”, „Nebokrug”, „Bokeški vidokrug”; „Kapija za novu riječ”, „Teorija sile u filozofiji Ruđera Boškovića”, kao i knjige aforizama i satiričnih priča „Linija često precrta čovjeka”, „Lik i spomenik” i „Riječ o ćutnji” koja je bila u najužem izboru za nagradu „Marko Miljanov”. Takođe je autor udžbenika Filozofija za IV razred gimnazije, Filozofija – priručnik za nastavnike, Logika – za III i IV razred gimnazije, u izdanju Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva.
Nagrade je teško pobrojati: „Milan Lalić”, „Srebrno galebovo pero”, „Kočićevo pero”, „Najbolji filozofski aforizam”, „Vidovdanska povelja”, Unireksova nagrada „Dušan Kostić”… Možda je u stvari još značajnije priznanje to što su njeni aforizmi našli mjesta u antologijama ,,Filozofske misli od Aristotela do danas”, i „Mudrost Evrope”.
Poezija, proza, studije, eseji, filozofski radovi i aforizmi Višnje Kosović prevođeni su na njemački, ruski, francuski, italijanski, engleski, makedonski, poljski, češki i hebrejski jezik.